Novo digitalno doba i ubrzan tehnološki napredak u svim sferama života pred naše je društvo postavilo novi izazov kako obrazovanje mladih ljudi prilagoditi i uskladiti s aktuelnim trendovima i pripremiti nove generacije za tržište rada koje, uz tradicionalna znanja, podrazumijeva i napredne informacijske vještine.

Digitalna pismenost

Djeca rođena u 21. stoljeću još se od najranije dobi sreću s automatiziranim okruženjem, tableti i pametni telefoni odavno su postali igračke mališanima, zbog čega je pred roditeljima, nastavnicima, ali i kreatorima novog obrazovno-odgojnog sistema odgovorna zadaća da pomognu djeci kako bi što lakše savladali digitalnu pismenost. To podrazumijeva

da se novim generacijama omogući da ovladaju vještinama i sposobnostima koje uključuju prilagodljivost, kritičko razmišljanje, provjere dostupnih informacija... Digitalna pismenost je danas presudna, ne samo za učešće u nastavi, nego i za napredak u profesionalnoj karijeri, ovladavanje drugim vještinama, ali i za svakodnevni život. Škole i visokoškolske ustanove trebale bi kroz kurikulume ponuditi učenje koje će omogućiti kritičko razmišljanje, usmjereno na rješavanje problema te pravo razumijevanje tehnologija i digitalnog svijeta.

Uvođenje programiranja odličan je način da ohrabrimo djecu i mlade ljude da se aktivno uključe u kreiranje softvera, a ne da budu samo njihovi korisnici. Kreiranje softvera, odnosno programiranje, je umijeće koje kombinira elemente dizajna, umjetnosti, nauke, matematike i inžinjeringa. Efikasnim kombiniranjem trenutnih znanja s inovativnom tehnologijom doprinosi razvoju kritičkog mišljenja, kako kod djece, tako i kod odraslih. Uvođenjem djece u svijet programiranja i inžinjeringa kroz osnovno obrazovanje u najranijoj dobi doprinijelo bi njihovom daljem razvoju ka praksama i karijeri u oblasti nauke, tehnologije, matematike... Tehnologija se neprestano mijenja, a sticanje vještina kritičkog razmišljanja i rješavanja problema kroz programiranje olakšat će mladim ljudima da brže uče i prilagođavaju se promjenama u svojim oblastima studiranja. U današnje vrijeme, više od 90 posto profesionalnih zanimanja zahtijeva digitalne kompetencije, uključujući i programiranje.

Maja Tuzi

Zabavna “igračka”

Važnost pripreme mladih da budu odgovorni digitalni građani i nauče kako koristiti tehnologiju, komunicirati i stvarati u digitalnom okruženju prepoznao je i British Council, koji na području Zapadnog Balkana realizira projekt “Škole za 21. vijek”.

Vjerujem da će donacija naprednih džepnih programibilnih micro:bit uređaja najmlađim značajno olakšati sticanje vještina programiranja. Micro:bit je moćna i zabavna „igračka“, koja može značajno unaprijediti interes za inovaciju, potaknuti mlade da timski rješavaju probleme i kreiraju softverska čuda već u nižim razredima osnovne škole.

„Škola za 21. vijek“ priprema mlade da budu odgovorni digitalni građani i nauče kako koristiti tehnologiju, komunicirati i stvarati u novom tehnološkom okruženju, iskoristiti vlastite potencijale i izbjeći rizike. Projekt je, istovremeno, izvrsna prilika i za nastavnike da aktivno učestvuju u programu i kroz cjeloživotno učenje prate brže promjene koje digitalna tehnologija donosi svijetu.

Dosadašnji rezultati projekta pokazuju da interesiranje za programiranje jednako pokazuju i djevojčice i dječaci, ocjenjujući ga kao jednostavno i lako. Na svijetu postoji veliki broj uspješnih žena programerki, ali bi trebalo da ih bude i više. Važno je samo da se za ovu oblast djevojčice zainteresiraju na vrijeme, kako bi im se približile informacione tehnologije i pružila mogućnost da vještine neophodne za 21. stoljeće steknu tokom osnovnog obrazovanja. Već dvije godine se provodi projekt „Škole za 21. vijek“, koji ima za cilj da osnovce, uzrasta od 10 do 15 godina, upravo, obuči vještinama programiranja, ali i kritičkog razmišljanja i rješavanja problema.