Sprovevši obimnu anketu i analizu istraživanja, Britanska komisija za zapošljavanje i vještine / UK Commission for Employment and Skills (UKCES) izdala je izvještaj s informacijama koje mogu biti vrlo korisne s obzirom na to da obrazovne institucije konstatno ulažu napore da učenike što bolje pripreme za posao u aktuelnom ekonomskom okruženju.

Za potrebe ovog istraživanja, vještinama koje doprinose zapošljivosti Komisija smatra sposobnost da se specifična znanja i tehničke vještine primijene na određenom radnom mjestu.

Te neophodne vještine su:

  • pozitivan pristup – spremnost na saradnju, davanje prijedloga i prihvatanje novih ideja i konstruktivne kritike, kao i preuzimanje odgovornosti za postignute rezultate,
  • tri funkcionalne sposobnosti – sposobnost djelotvornog korištenja brojeva, jezika i IRT (sposobnost računanja, jasnog pismenog izražavanja, rada na računaru i korištenja telefonske i drugih tehnologija za komunikaciju), te
  • četiri tzv. lične vještine – upravljanje sobom (tačnost, primjereno odijevanje i ponašanje, traženje pomoći kada je to potrebno), razboritost i sposobnost za rješavanje problema (analiziranje situacija i iznalaženje rješenja), sposobost rada s drugim ljudima i komunikativnost, te sposobnost razumijevanja poslovnih procesa (shvatanja funkcionisanja pojedinih poslova u okviru cjelokupne organizacije, kao i prepoznavanje potreba ostalih aktera, uključujući klijente i vanjske saradnike).

Komisija je došla do zaključka da je za razvoj ovih vještina neophodno:

  • radno iskustvo – po mogućnosti kroz praksu u radnim organizacijama, u protivnom kroz nastavu koja simulira kompleksnost prisutnu na radnom mjestu; nedoumice, nepredvidivost i posljedice uspjeha i neuspjeha.
  • mogućnosti za promišljanje i primjenu – učenici stiču znanja i kroz iskustvo učenja kroz povratne informacije koje dobijaju od osoblja, kolega i poslodavaca, i ono što nauče spremno primjenjuju i u drugim situacijama, te
  • iskustveno, aktivno učenje – korištenje vještina umjesto pukog usvajanja znanja, s naglaskom na metod pokušaja i pogreške i jasnim fokusom na prednosti za učenike pri zapošljavanju i napredovanju.

Jedna grupa polaznika, na primjer, razvijala je sposobnosti koje doprinose zapošljivosti kroz učešće u aktivnostima tipa tzv. Pećine zmajeva / Dragons' Den. Kroz ove aktivnosti testirano je sve ono što su polaznici naučili tokom sedmice, ali i sposobnost za timski rad, komunikaciju i razumijevanje onoga što poslodavci trebaju i žele. Takmičarski elemenat aktivnosti nije nudio mnogo izbora: svi polaznici su se ponašali vrlo profesionalno.

Nije ovo, dakle, viša matematika. Problem je u tome, smatra Komisija, što se ovi pristupi ne koriste dovoljno. Osim toga, prepreke razvoju vještina koje doprinose zapošljivosti nemaju veze samo s nastavom i učenjem, nego i s angažmanom poslodavaca. Istraživanje Komisije otkriva da su povećanju angažmana poslodavaca doprinijeli:

  • identifikacija poslodavaca koji nude radna mjesta u područjima djelatnosti za koja dotična obrazovna institucija ima stručnost i kojima učenici mogu i treba da streme,
  • prijedlog poslovnog plana u kojem se detaljno objašnjava kakve će poslodavac imati koristi od sudjelovanja,
  • uključivanje poslodavaca u nastavni program, na primjer kroz učeničku praksu i / ili mentorstvo i doprinos osmišljavanju predmetnih programa i / ili pružanje materijala za to.

UKCES – Analiza konkretnog slučaja: Razvijanje poslovne svijesti uz razvoj strukovnih vještina

Posmatran je nastavni program gradnje nakon kojeg učenici stiču britansku svjedodžbu BTEC za građevinarstvo. Program kombinuje specifične vještine potrebne industriji i tzv. lične vještine. Čas o ličnoj učinkovitosti, fokusiran na težnje učenika, njihov opis sebe u okviru profesije, te lične akcione planove za osiguranje zaposlenja. Kroz grupne i individualne razgovore, kao i pisane materijale, instruktor je izazivao učenike tražeći dokaze, tako ih podržavajući da razviju jasniju sliku o sebi, kao i konkretniji akcioni plan. Instruktor je dao pozitivan poticaj jednoj osobi koja je svoju dob osjetila kao hendikep – pretvorivši to u priliku da ukaže na sva iskustva i vještine koje je ta osoba stekla. Radna praksa je učenicima omogućila da direktno od upravnika gradilišta čuju zašto su vještine koje stiču bitne za rad toj djelatnosti.

ŠTA MOŽETE PREDUZETI?

  • Možete razmotriti kako da prenoseći predmetna znanja kod učenika istovremeno razvijate i vještine koje doprinose zapošljivosti, na primjer pružajući im više mogućnosti za učenje kroz praksu i više prilika za promišljanje (kroz dnevnik učenja, na primjer)
  • Možete se potruditi da promovirate angažman poslodavca tako što ćete, na primjer, napraviti poslovni plan koji će poslodavcima jasno predočiti njihov doprinos vašem programu i koristi koje će oni time ostvariti.

Primarni izvori

Komisija je obavila inostrana istraživanja o vještinama koje doprinose zapošljivosti, te anketirala više od 200 organizacija uključujući strukovne koledže i institucije za obrazovanje odraslih. Analize konkretnih slučajeva izvršene su u dvadeset organizacija odabranih na osnovu nekog specifičnog kvaliteta ili / i dobre reputacije.

Vanjski linkovi