Izazov je razmišljati o tome kako da na kreativan način usvojite preporuke glasa učenika, naročito uz sva ograničenja kao što su vrijeme i resursi u stručnim školama. Sastavili smo tri studije slučaja koje su proistekle iz istraživanja koje je sprovela grupa univerziteta iz Velike Britanije koji prikazuju različite pristupe. Nadamo se da će vas ove priče inspirisati da usvojite preporuke glasa učenika.

"Ne još jedan dosadni esej'': učenici preuzimaju kontrolu nad ocjenjivanjem

Ocjenjivanje je u srži učeničkog iskustva. Ocjene definišu znanje gradiva, ali kako da se učenici motivišu da učenju pristupe na sveobuhvatniji način. Jedan od pristupa može biti da dozvolimo učenicima mogućnost da odluče kako će se njihovo znanje ocjenjivati. Nakon što su se učenici žalili da ne žele da pišu još jedan dosadni esej na kursu ''Early Years Foundation'' na Birmingham City univerzitetu, dobili su mogućnost da sami osmisle sistem ocjenjivanja.

Nakon inicijalnog šoka, učenici su dosta razgovarali između sebe kao i sa profesorima kako bi pronašli odgovarajuću alternativu esejima. Tokom jednog brainstorminga, jedan učenik je postavio pitanje o tome zašto svi moraju da se slože oko jednog sistema ocjenjivanja i zašto ne bi mogli da izaberu između više opcija. Nastavnici su se složili da učenici mogu da uče po različitim programima sve dok su vrijeme i energija koje ulažu u učenje jednaki a znanje koje dobijaju može da se uporedi.

Kreiran je skup različitih načina ocjenjivanja od strane učenika i nastavnika. Učenici su morali dobro da razmisle o tome šta će naučiti iz određenog programa i kako će predstavljati svoje znanje iz datog predmeta.

Ovaj proces je ohrabrio učenike da ulože dosta napora i da pažljivo razmisle o kursu koji će izabrati. Ovo je bilo jako plodonosno kada je došlo do ocjenjivanja.  Učenici su postigli visok  nivo kvaliteta koji je odražavao visok nivo interesovanja.

Kada su bili upitani kakav je osećaj imati kontrolu nad procesom ocjenjivanja, jedan učenik je rekao: ''Fantastično, uzbudljivo. Najprije sam bio šokiran, ali imao sam jako puno ideja od kojih sam mogao da biram.''

Iako neće uvijek biti praktično da se učenicima preda potpuna kontrola u svim oblastima učenja, može zasigurno biti od pomoći da se učenici uključe u proces ocjenjivanja.

'Veliki razgovor'' o povratnim informacijama

Dobra povratna informacija je krucijalna za dobar proces učenja. Ipak, učenici prirodnih nauka sa Edinburgh Napier univerziteta redovno su izražavali svoje nezadovoljstvo povratnim informacijama koje su dobijali. Ovo nezadovoljstvo se takođe ogledalo u frustraciji nastavnika koji su smatrali da povratne informacije koje su pružali nisu čak ni pročitane.

Nastavnici su odlučili da je jako važno da uključe učenike u proces davanja komentara na dosadašnji rad. Međutim, oni su bili zabrinuti da ukoliko samo daju ankete učenicima to može imati svoje nedostatke. Učenici su smatrali na osnovu prethodnih anketa da popunjavanje istih neće ništa promijeniti i nisu imali motivaciju da ih popunjavaju.

Univerzitet je želio pronaći metodu koja će biti lagana, pristupačna i transparentna a koja bi mogla da zabilježi skrivene stavove koji se ne iskazuju javno.

Odlučeno je da će se sprovesti proces u dva koraka: najprije, organizovaće se školska konferencija od strane predstavnika učenika kako bi mogli da se iskažu problemi i istraže moguća rješenja; drugo, svi učenici bi bili pozvani da učestvuju u ''velikoj debati o davanju povratnih informacija''.

Konferencija je bila jednodnevna, sa puno radionica koje su dale prostor učenicima i nastavnicima kako bi istražili ideje. Nakon toga, 300 učenika sa svake godine studija i sa različitih predmeta uključili su se u jednosedmične razgovore između sebe i sa nastavnicima. Univerzitet se nadao da će se kreirati žagor među učenicima i nastavnicima koji su bili ohrabreni da podstiču takve razgovore na časovima.

Razgovori su bili snimljeni i analizirani od strane nastavnika. Iako su neki prijedlozi bili usko vezani za neke predmete, slične teme su se ponavljale:

  1. da povratna informacija bude jasna 
  2. da se češće nudi povratna informacija
  3. da su povratne informacije prožete prijedlozima za napredak
  4. koristiti primjere i ljude koji su dobri primjeri
  5. davati kako pozitivne tako i negativne povratne informacije.

Ukoliko se na ovaj način povezuju sa učenicima, nastavnici su mogli da unesu velike promjene u procedurama davanja povratnih informacija. Između ostalih stvari, učenici su i bili ohrabreni da sami daju ocjene svom radu kako bi mogli da pomognu profesorima da indentifikuju dijelove gradiva koji su im problematični. Škola je takođe morala da se pobrine da je povratna informacija jasna.

Razgovori između nastavnika i učenika o davanju povratnih informacija zajedno sa primjenom odredbi u praksi omogućilo je da univerzitet sluša svoje učenike, da učenici mogu da pitaju za pomoć i da nastavnici znaju koje su oblasti problematične. Veliki razgovor je doprinijeo promjeni kulture na univerzitetu i otvorio novu liniju komunikacije između nastavnika i učenika.

Korištenje anketa da bi se čuo glas učenika

Dva velika smjera na Westiminister univerzitetu prošli su proces traženja povratnih informacija od učenika tokom pet godina. Nastavnici su odlučili da se dođe do što većeg broja učenika kako bi mogli da razumiju kako se oni osećaju. 

Online upitnik je trebalo da kreira osnovu od koje bi se pošlo prilikom redizajniranja predmeta: Društvene nauke i IT. Upitnik je sadržao kvalitativna i kvantitativna pitanja, i bio bi dodatno podržan serijom fokus grupa sačinjenih od učenika dobrovoljaca.

Značajni napori su uloženi od strane nastavnika kako bi se kreirala pitanja za upitnik koja bi dovela do detaljnih i korisnih odgovora. Učenici koji su već položili ispite iz ljetnjeg semestra bili su zamoljeni da popune anketu anonimno. Nastavnici su smatrali da ukoliko obezbijede anonimnost - i što je najvažnije, ukoliko učenicima naglase da su odgovori anonimni - da će dobiti iskrene odgovore i da će dobiti viši nivo uključenosti. 

Veliki broj učenika je odgovorio i to koristeći svoj jezik, odnosno kolokvijalne izraze. Odgovori su bili toliko bogati da je univerzitet odlučio da planirane fokus grupe nisu potrebne. Nije bilo značajnijih razlika između odgovora koje su dali učenici predmeta IT i Društvenih nauka i jasno su se mogle primjetiti sličnosti u odgovorima. Dobijeni su korisni odgovori od strane učenika vezano ne samo za sadržaj već i za sam način predavanja nastavnog plana, koji su bili iskorišćeni za redizajn predmeta.

Univerzitet je primjetio da su upitnici veoma koristan način da se veliki dio učenika uključi u kreiranje glasa učenika. Ključne tačke njihovog uspjeha bile su:

  • dobro promišljena i dizajnirana pitanja
  • otvorena pitanja koja su omogućila bogate odgovore
  • obezbijeđena anonimnost. 

Pročitajte istraživanje koje sadrži informacije o svim studijama slučaja i još dosta toga.